preskoči na sadržaj

Osnovna škola Siniše Glavaševića

Login
KUTAK ZA OSMAŠE

Upis u srednje škole

Kalendar
« Rujan 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Tražilica
Anketa
Za što najviše koristite Internet?





Carnet
Carnet
19.09.2018. 14:56
U okviru CECIIS-a održan Dan e-Škola
Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu započela je trodnevna znanstvena konferencija posvećena informacijskim i inteligentnim sustavima - CECIIS 2018.

29.08.2018. 10:24
Webinar za učenike i roditelje: analitike učenja u e-Školama
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET organizira webinar na temu sustava za analitike učenja koji je osmišljen u okviru pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“.

28.08.2018. 13:51
Pilot projektom e-Škole značajno povećana digitalna zrelost 10 posto hrvatskih škola
Povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola glavni je rezultat uspješno završenog pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ kojeg je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET započela s partnerima 2015. godine. 

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

MALI JEZIČNI SAVJETI

Zuji, zveči, zvoni, zvuči. Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

NAŠ YOUTUBE KANAL

Stručni skupovi

Monikin kutak
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Intervju s povijesnom osobom
Autor: Monika Topić, 13. 5. 2017.

Povijest je najgori predmet većini učenika ove škole, no to ne znači da nije zanimljiva i puna informacija. Odlučila sam intervjuirati jednu od meni najutjecajnijih osoba u povijesti. Poznat je kao jedan od najnižih i najgorih vladara sve do vremena Adolfa Hitlera.


Intervju s Napoleonom Bonaparteom

I. Možete li nam se predstaviti i reći nešto o sebi?

- Naravno... moje ime je Napoleon Bonaparte i poznat sam kao jedan od najnižih vladara u povijesti vladanja, ali i najgorih vladara do vremena Adolfa Hitlera. Rođen sam kao dijete siromašnog korzikanskog plemića školovao sam se na francuskoj vojnoj akademiji i francusku revoluciju sam dočekao s činom topničkog satnika.

II. Možete li nam nešto reći o svom obiteljskom životu?

- Prvi puta sam se oženio 1796. godine Josephinom de Beauharnais uoči mog prvog pohoda na Italiju. Budući da mi nije rodila dijete razveli smo se 1809. Potom sam 1810. oženio devetnaestogodišnju austrijsku nadvojvotkinju Mariju Lujzu, kćer austrijskog cara Franje I. iako ona nije dobrovoljno ušla u brak, već mi je sljedeće godine rodila sina, nasljednika prijestolja. Napustila me je 1814. kad sam prognan na Elbu.

III.. Kada i zašto ste izveli državni udar?

- Moji vojni uspjesi i naglo stečena popularnost učinili su me favoritom političara i narodnih masa koji su željeli stabilnost nakon godina revolucionarne anarhije i nasilja. Godinu dana nakon pohoda u Egipat, 1799. sam izveo državni udar poslije kojega sam se proglasio prvim konzulom i zaveo osobnu diktaturu. Godine 1804. proglasio sam se francuskim carem.

IV. Kako ste uspjeli da s vrhunca moći krenete prema dolje?

- Godinu dana nakon svog vrhunca sam si dopustio da budem umiješan u dinastijski sukob u savezničkoj Španjolskoj. Francuska vojna intervencijai postavljanje brata za kralja dovela je do svenarodnog otpora, pojave španjolske gerile i prvih ozbiljnih francuskih poraza.

V. Što se dogodilo 1809.?

- Prvi put sam potučen na bojnom polju... ohrabrena je Austrija najavila Francuskoj rat što je dovelo do kratkog ali vrlo krvavog pohoda. Iako sam na kraju ja taj rat dobio, nastojao sam se od sličnih problema u budućnosti osigurati ženidbom.

VI. Tko se borio protiv vas u "Trocarskoj bitci"?

- Njemački car Franjo I. i ruski car Aleksandar.

VII. Nakon što ste pobijedili u Bitci kod Austerlitza... što ste napravili?

- Vratio sam se u Periz sa 120 austrijskih i ruskih zastava. Od bronce zarobljenih topova izlijevan je stup Velike armije koji i danas ukrašava Pariški trg. Najvišim časnicima sam podijelio dva milijuna zlatnih franaka, udovice su dobile trajnu mirovinu, a djeca poginulih mogla su svojim imenima dodati Napoleon.

VIII. Kako ste započeli rat s Rusijom i što se dogodilo poslije?

- Rusija je sve teže trpjela ekonomske posljedice Kontinentalnog sustava pa sam ju napao 1812. s najvećom vojnom silom dotada skupljenom. Pohod se krajem godine pretvorio u katastrofu tijekom koje je izgubljen veći dio moje vojske. U proljeće 1813. suočio sam se sa svenarodnim ustankom u Njemačkoj i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv mene. U odlučnoj bitci kod Leipziga poražen sam i prisiljen na povlačanje u Francuskoj gdje sam morao abdicirati i otići u izagnstvo na otok Elbu.

IX. Kako ste dospjeli natrag na prijestolje i vladali 100 dana?

- Novi režim kralja Luja XVIII. pokazao se tako nepopularnim da sam nakon godinu dana samo sa šačicom pristaša uspio preuzeti vlast i započeti vladavinu pozantu kao Sto dana.

X. Kako je završio vaš život?

- Nakon poraza u bitci kod Waterlooa 1815. zarobili su me Britanci i zatočili na otoku Sveta Helena gdje sam umro šest godina kasnije.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju