preskoči na sadržaj

Osnovna škola Siniše Glavaševića

Login
KUTAK ZA OSMAŠE

Upis u srednje škole

Kalendar
« Ožujak 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Tražilica
Anketa
Za što najviše koristite Internet?





Carnet
Carnet
23.03.2017. 09:35
Praktičari pilot projekta e-Škole u studijskom posjetu riječkoj OŠ Vežica
Tridesetak članova zajednice praktičara u CARNetovom pilot projektu “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” posjetilo je danas Osnovnu školu Vežica u Rijeci, prvu osnovnu školu u Hrvatskoj i drugu državnu školu u Europi koja je omogućila učenicima da sudjeluju na nastavi iz svih predmeta uz uporabu tableta.

22.03.2017. 14:59
CARNet uživo prenosi predavanje prof. Ante Radonića na manifestaciji "10 dana astronomije"
Astronomsko društvo Kumova slama već osmu godinu zaredom organizira manifestaciju pod nazivom „10 dana astronomije“, koja će se održati od 31. ožujka do 9. travnja 2017. godine. Ove je godine tema posvećena životu u svemiru, a posjetitelji će imati priliku uživati u izložbi, brojnim predavanjima, radionicama i mnogim drugim zanimljivim aktivnostima. 

21.03.2017. 12:55
Prijavite se na Scientix radionicu "Ideje za inovativno poučavanje prirodoslovnih predmeta"
U sklopu Scientix 3 projekta Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet organizira radionicu pod nazivom "Ideje za inovativno poučavanje prirodoslovnih predmeta", koja će se održati 30. ožujka 2017. godine s početkom u 10 sati, u Gimnaziji A. G. Matoša u Đakovu. 

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

MALI JEZIČNI SAVJETI

Zuji, zveči, zvoni, zvuči. Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

NAŠ YOUTUBE KANAL

Stručni skupovi

Mali jezični savjeti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hiljada i tisuća
Autor: Ivana Skender Oršolić, 1. 4. 2013.

Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je "pravilnije". Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: "Zar postoji i treća riječ?" - pa ću je, eto, i spomenuti.
 


Hiljada je grecizam, a ne srbizam; tisuća pak staroslavenska riječ (tysoca, tysoci - "o" je nazalno, grafem je pobjegao u prijenosu iz Worda na blog) a jezer pak kajkavizirani hungarizam (ezer). I jezer i jezero i jezerača izražavaju isto, tisuću. Fran Krsto Frankopan ima negdje formulaciju o "jezerov i trista" vojnika koje vodi na Turke. Odnosno, 1300 boraca.

Znači, hiljadu rabe i Hrvati, i dio je hrvatskoga standardnog jezika. Ne postoji pravilo po kojem bi se hiljada sustavno trebala zamjenjivati tisućom. Možemo govoriti o težnji za jezičnom čistoćom (pejorativno: o purizmu), ali to nema veze s pravopisom, gramatikom, rječnicima ili književnosti. Tisuća je staroslavenska, pa je srpska koliko i hrvatska. Dakle, i naši susjedi po jezičnoj baštini imaju pravo na nju. Drugi je par opanaka što je nisu kodificirali kao standardnu. Mi jesmo, ali i jednu i drugu inačicu. A možda ćemo i treću, s vremenom. Dok to ne učinimo, "jezer" ostaje kajkavski regionalizam, odnosno hungarizam analogijom prilagođen sličnoj hrvatskoj riječi (tzv. protetsko j kajkavci dodaju kad leksem počinje samoglasnikom pa Ana primjerice u njih postaje Jana).

Od klasičnih rječnika, tisuća se spominje u Vrančićevu (tausend, tisuća), u Mikaljinu (tisuća, hiljada, broj od tisuća, migliaro, millenarius numeru - na tisuća, po tisuća, a mille, milleni - dvi tisuće, duo milla, bis mille, duo milia), u Habdelićevu (tisuče - jezero, mille - tisuče, millio seu decies centena milia), u Vitezovićevu (milliare, tisuć, chilias, tisuć, tisućina, jezero, broj), u Belinu (migliajo, numero di mille, tisuća, hiljada - un migliajo e mezzo, mille quingenti, tisuća i po - un mezzo migliajo, semichilias, po tisuće - due migliaja, duo milia, dvi tisuće - millvolte, milies, tisuću puta, tisućkrat), u Belostenčevu i Jambrešićevu (mille, jezero, tisuće, hiljada), u Voltiđijinu (tisuća, migliajo, tausend) i u Stulićevu (tisuća, s naznakom da je iz glag. brev., mille, millium - tisuća i po, un migliajo e mezzo, mille e quingenti - po tisuće, un mezzo migliajo, quincenti - na tisuće, a migliaja, milleni - tisuć krat, sto tisuća, cento milioni, milies centena milia). A budući da je prepisivao iz hrvatskih rječnika, donosi je dakako i Vuk.

No ostaje pitanje zašto su neki naši leksikografi, koji kako vidimo spominju i noviji grecizam hiljada, pokušavali riječi tisuća pridati značenje "milijun", a riječ hiljada zadržati sa značenjem "tisuću".

Bilo kako bilo, oba su leksema potvrđena u hrvatskoj tradiciji. Pa su stoga oba i naša.

Ivana Skender Oršolić, prof.



Izvor: Savjeti preuzeti iz časopisa Jezik, Sanda Ham


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju