preskoči na sadržaj

Osnovna škola Siniše Glavaševića

Login

Kulturna djelatnost

KUTAK ZA OSMAŠE

Upis u srednje škole

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Tražilica
Anketa
Za što najviše koristite Internet?





Carnet
Sportska rubrika

NAŠ YOUTUBE KANAL

MALI JEZIČNI SAVJETI

Zuji, zveči, zvoni, zvuči. Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

Stručni skupovi

Mali jezični savjeti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Želimo li istaknuti sličnost na raspolaganju su nam izrazi: sličiti, biti sličan te nalikovati, biti nalik.
Autor: Ivana Skender Oršolić, 1. 4. 2013.

Želimo li istaknuti sličnost na raspolaganju su nam izrazi: sličiti, biti sličan te nalikovati, biti nalik.


Glagol ličiti ne možemo upotrebljavati u značenju sličnosti.

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećanja izgledom na koga ili što.

Kažemo li liči bratu, očekujemo dopunu. Što liči bratu? Liči bratu sobu ili stan...

Glagolom sličiti s dopunom u dativu izričemo sličnost: Ivan sliči bratu. Komu Ivan sliči? Bratu (dopuna u dativu).

Glagol sličiti nikad nema uza se prijedlog na.

Ivan sliči na brata. - Ivan sliči bratu.

Istu dopunu ima i izraz biti sličan. - Ivan je sličan bratu.

Glagol nalikovati iskazuje sličnost, a upotrebljava se s prijedlogom na i dopunom u akuzativu.

Ivan nalikuje bratu. - Ivan nalikuje na brata.

Istu dopunu ima i izraz biti nalik. - Ivan je nalik na brata.

 

Ivan sliči bratu, Ivan nalikuje na brata,  Ivan je sličan bratu ili Ivan je nalik na brata.

Ivana Skender Oršolić, prof.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju