preskoči na sadržaj

Osnovna škola Siniše Glavaševića

Login
KUTAK ZA OSMAŠE

Upis u srednje škole

Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Tražilica
Anketa
Za što najviše koristite Internet?





Carnet
Carnet
15.11.2018. 15:35
CUC 2018: Mreža ideja – sve što trebate znati o novim tehnologijama i digitalnom društvu
Znate li kojih je sedam načina da propadnete kao WiFi stručnjak? Jesu li roboti već u našim školama? Što kad aplikacije koje koristimo više nisu besplatne? Kako potrošiti 10.160.430.000,00 kuna? Kako napisati STEM priču? Kako isprintati molekulu DNA na 3D printeru?

14.11.2018. 11:22
Započela provedba pilot projekta CRISS u osnovnim i srednjim školama Hrvatske
U rujnu 2018. godine započela je provedba onsite pilot projekta CRISS koji se odvija u okviru programa Europske unije za istraživanja i inovacije OBZOR 2020 i ima za svrhu razvoj i pilot implementaciju digitalne platforme za stjecanje, vrednovanje i certifikaciju digitalnih kompetencija učenika. 

05.11.2018. 10:07
Poziv na predstavljanje: Stare lektire u novome ruhu
U okviru Informativnog utorka, CARNET će predstaviti 72 nove inačice e-Lektira koje su objavljene na istoimenom portalu. Predstavljanje će se održati u utorak, 6. studenoga 2018. godine, u 10 sati u prostoru Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu 4.

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
MALI JEZIČNI SAVJETI

Zuji, zveči, zvoni, zvuči. Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

NAŠ YOUTUBE KANAL

Stručni skupovi

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Jezični savjeti
Autor: Branimira Barun, 29. 3. 2012.

Rečenica je skup riječi kojom prenosimo neku poruku. U svakodnevnome je sporazumijevanju slijed izbora između mogućega i ostvarenoga često nebitan. Naime, razgovorni je stil usmjereniji na poruku nego na oblik ostvaraja.

No, kada sporazumijevanje poprima oblik standardnog književnog jezika, često se javljaju problemsko pitanje: koji je oblik prikladniji?

Ovdje su navedena četiri jezična savjeta, a ostale potražite na:

Jezični savjeti - Zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

http://savjetnik.ihjj.hr/


*Dobar večer!, *Dobro večer!, *Dobro veče! > Dobra večer!

   Ustaljeni pozdrav kojim se sugovornici oslovljavaju u večernjim satima pojavljuje se u trima oblicima: Dobar večer!, Dobro večer! i Dobra večer!. S obzirom na to da se taj pozdrav sastoji od imenice večer koja je ženskoga roda, i pridjev koji stoji uz nju mora biti u ženskome rodu. Stoga je pogrješno: *Dobar večer!, *Dobro večer!, a pravilno: Dobra večer! Premda je u hrvatskome jeziku zabilježen i leksem veče koji je srednjega roda, u standardnome se jeziku ne preporučuje njegova uporaba. Tako je pogrješno i: *Dobro veče!, a pravilno: Dobra večer!.

 

Ja bih, mi bismo, vi biste / ja *bi, mi *bi, vi *bi   

Kondicional I. glagolski je oblik koji se tvori od nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog.
Kondicional I. glagola pjevati glasi: 1. l. jd. ja bih pjevao/pjevala, 2. l jd. ti bi pjevao/pjevala, 3. l. jd. on bi pjevao, ona bi pjevala, ono bi pjevalo, 1. l. mn. mi bismo pjevali/pjevale i, 2. l. mn. vi biste pjevali/pjevale 3. l. mn. oni bi pjevali, one bi pjevale, ona bi pjevala.

Često se umjesto oblika bih u 1. l. jd., bismo u 1. l. mn. i biste  u 2. l. mn. pogrješno upotrebljava oblik *bi, npr: *ja bi pjevao, *mi bi se igrali, *vi bi radili.

 

Europska Unija > Europska unija

Za naseljena mjesta i države vrijedi pravilo da svaku riječ višerječnog imena, osim veznika i prijedloga, treba pisati velikim slovom. Stoga je pravilno pisati Velika Gorica, Sveti Petar u Šumi, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske itd. Budući da Europska unija nije država nego gospodarska i politička organizacija, riječ unija treba pisati malim slovom. Pogrješno je: *Europska Unija, a pravilno: Europska unija.

 

*Delikvent, *depadansa, *intezivan, *kontigent, *korespodencija, *transplatacija > delinkvent, depandansa, intenzivno, kontingent, korespondencija, transplantacija

Često se pri izgovoru ili pisanju riječi stranoga podrijetla zbog nepažnje ili neznanja izostavi koji glas ili koje slovo. U sljedećim se primjerima neopravdano izostavlja slovo ili glas n. Pogrješno je: *delikvent, *depadansa, *intezivan, *kontigent, *korespodencija, *transplatacija, a pravilno je: delinkvent, depandansa, intenzivan, kontingent, korespondencija, transplantacija.

Za navedene riječi postoji dobra hrvatska zamjena. Delinkvent je prekršitelj, depandansa je sporedna zgrada, intenzivan je snažan ili jak, kontingent je udjel, korespondencija je dopisivanje ili slaganje, podudaranje, a transplantacija je presađivanje.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju