Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Poznato je da je francuski kralj Luj XIV bio upleten i u tajne pregovore oko urote Zrinskih i Frankopana, kako bi Hrvatska došla pod francuski patronat.To je propalo, ali je “Kralj Sunce” počeo nositi kravatu, jer je kao muški modni ures bila mnogo jednostavnija za upotrebu i mnogo ljepša od dotadašnjih uškrobljenih visokih okovratnika. Kada je u to vrijeme najmoćnija okrunjena glava Europe stavila kravatu, bio je to korjenit zaokret u modnim trendovima. Dvor je, naime, uposlio vlastitog “kravatara”, koji je kralju svakog dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku. 

Kravata se brzo širila Europom. Nakon Francuza prihvatili su je Belgijanci i Nizozemci, a otuda je prešla na britansko otočje, što je bilo presudno za razvoj kravate. Potom je osvojila sve kontinente. Englezi su od kravate napravili pravi kult. Promijenili su načine njezina vezivanja (postoji čak 85 teorijskih mogućnosti vezivanja čvora kravate) i uzorke boje.(Izvor: Academia Croatica)

Tako su i učenici naše škole došli uglađeni i civilizirani noseći kravate kako bismo obilježili ovaj poseban dan, a na slikama je istaknut trud učenika 2.a razreda i njihove učiteljice Ružice Sabo te pripravnice Marine Žulj.

A kako se vezuje kravata, učenici 3.a naučili su od svoje učiteljice Dore Šestan i knjižničarke Biljane Krnjajić.