Osnovna škola Siniše Glavaševića

     Kako se Božić slavi na Grenlandu? Kojim bismo gaelskim riječima čestitali Božić? A što je tek s proslavom Božića u Australiji? Naši su GOOvci potražili odgovore na ova i još mnoga pitanja vezano uz proslavu Božića diljem svijeta.

AUSTRALIJA               

 Merry Christmas 

      Zamislite  Božić na 30*C, a Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje.

   Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ukoliko ostaju doma, vesele se uz bazen ili igrajući kriket. Jedu se tradicionalna jela: purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa, puding od šljiva. U zlatno doba Australije u puding se stavljao maleni grumen zlata, danas puding također sadrži iznenađenje ali ne zlatno.

   Na Badnjak se u Melbournu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme, tradicija je to koja je započela 1937. a održava se i danas i u ostalim australskim gradovima.Sve se ukrašava sa Christmas Bush, australska izvorna bilja sa malenim crvenim cvjetićima.

AUSTRIJA I GRENLAND

                                                 Froche Weihnachten i Glaedelig Jul

   Kao i za susjednu Njemačku i za Austriju su karakteristični božićni sajmovi. Austrija je poznata i po brojnim koncertima u blagdansko vrijeme od kojih je najpoznatiji Salzburger Adventsingen. Ova zemlja je i domovina najpoznatije božićne pjesme «Tiha noć, sveta noć». U većini domova i danas se božićna drvca ukrašavaju tradicionalnim božićnim svijećama.

   Na Grenlandu je vrlo važno posjetiti sve prijatelje, susjede i obitelj, telefonski pozivi su premalo osobni, jer posjeti i čestitke "uživo" su ipak najsrdačniji i najpristojniji. Ispijanje kave uz kolače, torte i ostale slastice nezaobilazno je. Svatko iz susjedstva dobiva mali poklon, a djeca odlaze u mjesto i zajedno pjevaju božićne pjesme pred vratima kuća.Drvca je ukrašeno svijećama koje moraju biti upaljene kao simbol svjetla u hladnoj noći, simbol ljubavi u nevoljama.

FINSKA

Hyvaa joulua

   Božićno se drvce kao i diljem svijeta kiti na Badnju večer, najomiljeniji ukrasi su jabuke i ostalo voće, papirnati ukrasi, i svijeće koje daju poseban ugođaj osvjetljavajući čitav prostor. Posebna božićna večera održava se na Badnjak između 17 i 19 sati, a pokloni se razmjenuju prije ili poslije večere.

Djeca u Finskoj imaju posebnu privilegiju, budući da Djed Božićnjak potječe iz Finske, djeca ne ostavljaju svoje božićne čarape iznad kamina, već čekaju Djeda, koji dolazi osobno predati božićne poklone. Djed često dolazi u pratnji svojih popularnih božićnih sobova. Sve izgleda kao u bajci. Nakon večere i podjele poklona, djeca odlaze na počinak, a odrasli ostaju budni, u posjet im dolaze susjedi i rodbina, te piju kavu uz božićne kolače, te tako zajedno dočekuju ponoć.

IRSKA

          Nollaig Shona

   U Irskoj je običaj da se na Badnjak u prozore stavljaju svijeće ukrašene zelenilom, kako bi osvijetlile put Svetoj Obitelji ili kojem drugom putniku koji traži prenoćište. Za vrijeme britanske okupacije katoličke obitelji su stavljale po tri svijeće u prozor. U Irskoj središnje značenje ima postavljanje jaslica, a božićno se drvce relativno rijetko ukrašava. Veliko značenje ima i Sv. Stjepan, dan poslije Božića, kada se održavaju nogometni i drugi susreti, a dječaci obilaze kuće s lažnim carićem (vrsta ptice) na štapu i pjevaju pjesme praćene violinama i harmonikama. Traže novac i hranu za cariće, u stvari za sebe. Običaj je da se u vrijeme Božića izvan kuće ostavi komad mesne pite i boca Guinnessa za Djeda Božičnjaka.

ITALIJA  

                                                                    Buon Natale!

Božićno vrijeme traje tri tjedna, a počinje osam dana prije samoga blagdana i poznato je kao devetnica (Novena). Tjedan dana prije Božića  djeca idu od kuće do kuće odjeveni kao pastiri te pjevajući božićne pjesme za što dobivaju novac. Pravo slavlje počinje postom, 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kojemu dominirapanettone – torta/kruh dugoljastog oblika.

Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji. Na Božić u podne, papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu.

Badnja večer naziva se cenone a poslužuje se tradicionalno jelo od jegulje. Božični ručak sastoji se od Torttelini in Brodo, juha sa punjenom tjesteninom tecapone, kuhani ili pečeni pijetao.

MEKSIKO

                                                                   Feliz Navidad

   U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad te posjetitelje pozovu u dom, gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima - piñata.

NJEMAČKA

Frohe Weihnachten

   U Njemačkoj su popularni božićni sajmovi, koji počinju početkom adventa, a gdje se mogu kupiti ukrasi za božićno drvce, svijeće, figurice za jaslice, prigodna jela. Početkom adventa počinje paljenje svijeća na adventskom vijencu, svake nedjelje do Božića. Postoji običaj darivanja poklona djeci za Sv. Nikolu, kada djeca uvečer ostavljaju cipele kraj ognjišta. Dobra djeca ujutro dobiju darove, a zločesta šibe. Za Badnjak se jede pečena svinjetina, bijele kobasice, tjestenina i druga lokalna jela, a za Božić se najčešće jede pečena guska. U Njemačkoj posebnu pažnju posvećuju izradi jaslica koje se tamo kažu Weinachtskrippe.

RUSIJA

                                   Pozdrevlyayu s prazdnikom Rozhdestva

U Rusiji Božić se zamjenjuje Slavljem zime . Međutim, tradicionalni se ruski Božić slavi moleći čak 39 dana, do 6. siječnja. Tada počinje večera u 12 slijedova u čast na 12 apostola – riba, juha od cikle ili boršč, kupus punjen prosom, kuhano sušeno voće, itd. Na Božić se pjevaju pjesme i ljudi se okupljaju u crkvama koje su ukrašene božićnim drvcem – Yelka, te cvijećem i šarenim žaruljicama. Božićna večera najčešće se sastoji od guske i odojka.

Babuška je tradicionalni božićni lik koji dijeli darove djeci. Njezino ime u prijevodu znači baka a legenda govori da je odbila posjetiti Isusa sa mudracem zbog hladnog vremena. Međutim, požalila je i krenula za njim s punom košarom darova. Nikad nije pronašla Isusa, stoga posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke.

Vjeruju da ih daruje i Snjeguroška (Snježna žena) te da Djeda Božićnjaka (Tatica Mraz) ne prate sobovi već djevojčica (pahuljica) i dječak (Nova godina). Toga dana djeca jedu crni kruh koji se nalazi u obješenim čarapama, recitiraju stihove i pjevaju božićne pjesme.

Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru slavi 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini. U Rusiji, 25. prosinac je normalna radni dan, a slavi se 31. prosinca kada se na trgovima podižu okićeni borovi, često se slavi na otvorenom.

VELIKA BRITANIJA

Merry Christmas 

Pripreme za Božić počinju sa hranom, naravno, slanjem božičnih čestitki, ukrašavanjem kuća, te pripremanjem darova. Na Badnjak se čarape vješaju na rubove kreveta ili na dimnak gdje im Djed Božićnjak ostavlja darove.Božić započinje otvaranjem darova te ručkom nakon kojeg se prati govor kraljevske obitelji. Popodne se posjećuju susjedi i rodbina. Za vrijeme božićne večere običaj je posluživanje božićnog pudinga,  najčešće od šljiva (tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem) u kojima se nalazi neko ”blago”.

Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu.Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca, može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Covent Gardenu sam Djed Božićnjak (Father Christmas) pali svjetiljke, a na poznatom trgu Trafalgar Square nalazi se prekrasan bor i, dakako, imela.

HRVATSKA - SRETAN BOŽIĆ

Pšenica - simbol novog života

Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Pšenicu sijemo na blagdan svete Lucije i puštamo da raste sve do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice uglavnom na način da se oko nje sveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bila ljetina. Inače, pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.

A na poklon - jabuka

Iako pojam 'božićnica' danas kod većine izaziva sreću jer podrazumijeva koju kunu više na računu, nekada je taj pojam imao sasvim drugo značenje. Božićnica je, naime, bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić. I dok se danas za Božić daruju najrazličitija čudesa tehnološke ere, nekada je bila dovoljna jedna jabuka. Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije.

Sretan Božić te uspješnu 2015. g. žele vam GOOvci!