Osnovna škola Siniše Glavaševića

"Otisci što ih ostavljaju čovjek na čovjeku vječni su."

nepoznat autor

holokaust (grč. ὁλόϰαυστον: potpuno spaljen), izvorno u grčkoj i rimskoj religiji, žrtva paljenica zemaljskim i podzemnim bogovima i dušama pokojnika, pri čemu se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Obred se obavljao noću, a životinja je morala biti crna. Obred je postojao već u egejskoj civilizaciji. Označava i žrtve paljenice u Židova, koji su prema Bibliji prinosili osobito janjce.

U moderno doba pojam označava sustavno uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45). Za stradanje Židova u II. svj. ratu rabi se i hebrejski izraz šoa (sho‘ah: katastrofa, opustošenje). Uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. Židovi su bili izloženi diskriminaciji, njihove su tvrtke i trgovine bojkotirane, otpuštani su iz javnih službi (sa sveučilišta, iz lokalne uprave i sudova).

Židovima je bio zabranjen boravak na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji), morali su su preseliti u posebne dijelove gradova (geta), njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde.

U ljeto 1941. počela je treća faza postupanja prema Židovima – faza sustavnoga masovnog istrjebljenja. Tada se po naredbi A. Hitlera pripremalo provođenje plana o »konačnom rješenju židovskoga pitanja« (Endlösung der Judenfrage). Od poč. 1942. organiziran je sustav → koncentracijskih logora s plinskim komorama, a najzloglasniji su bili podignuti na teritoriju okupirane Poljske (Auschwitz/Oświęcim, Treblinka, Majdanek, Sobibór). Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

 U Izraelu i u cijelome svijetu svake se godine obilježava dan sjećanja na žrtve holokausta (Jom ha-Šoa). 

I mi smo s učenicima 8.a razreda obradili ovu temu na satovima hrvatskog jezika, povijesti i sata razrednika. Čitali su Dnevnik Anne Frank za lektiru, obradili  Drugi svjetski rat te se dotaknuli teme rasizma, diskrimuinacije i kršenja ljudskih prava i prava djece, a sve smo to mogli vidjetu u filmu Život je lijep R. Benignija.