preskoči na sadržaj

Osnovna škola Siniše Glavaševića

Login

Kulturna djelatnost

KUTAK ZA OSMAŠE

Upis u srednje škole

Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Anketa
Za što najviše koristite Internet?





Carnet
Sportska rubrika

NAŠ YOUTUBE KANAL

MALI JEZIČNI SAVJETI

Zuji, zveči, zvoni, zvuči. Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

Stručni skupovi

Ispis statistike od 13. 10. 2010.

Ukupno: 330166
Danas: 10

 I sretni su jer se poput djece raduju malim običnim stvarima koje ih okružuju; njihovo oko uočava najčudnije detalje.

(S. Glavašević, Priča o pjesnicima)

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Čizmicom po Vučedolu
Autor: Karolina Nadaždi Hideg, 1. 10. 2014.

Tajne prvih Vučedolaca... tko su bili, kako su živjeli, čime su se hranili, kako su bili odjeveni, u što su ili koga vjerovali, na kakvom području živjeli.... sve su to pitanja na koje smo došli potražiti odgovore in situ.


Dana 24. rujna, krenuli smo put Vučedola. Pratilo nas je prekrasno sunčano vrijeme. Stotine pitanja čekale su odgovor.

Učenici petih i šestog razreda kročili su na prostor kojim su šetali Vučedolci prije 5 000 godina. Prostor se čini bezvremenskim. Brežuljci pokriveni vinogradima i šuma u daljini...

Ravnateljica Arheološkog parka Vučedol, dočekala nas je i upoznala s lokalitetom. Saznali smo odgovore na pitanja koja su nas zanimala. Vidjeli smo studente arheologije kako predano rade svoj posao uklanjanja slojeva zemlje i otkrivajući nove arheološke nalaze.

Saznali smo da su Vučedolci kontinuirano živjeli na ovim prostorima od mlađeg kamenog doba kada praljudi svoj život više ne prepuštaju volji prirode već sami kroje svoj način života. Bave se ratarstvom i stočarstvom, lovom i ribolovom, izradom keramike, a kasnije i predmeta od metala.

Prema riječima prof. Durmana, Vučedolci su u metalno doba izrađivali i trgovali obućom (o tome svjedoči čizmica), sjekirama i drugim metalnim predmetima. Živjeli su u kolibama vučedolskog tipa, a svaka je imala ognjište na sredini kolibe, spavaći dio i jamu za otpad.

Na Megaronu smo saznali da je tu pronađen grob bračnoga para, a nedaleko tome grobni ostatci djece za koje se vjeruje da su bili žrtvovani bogovima.

Sam lokalitet je trokutastog tlocrta, što je bio zadatak iz matematike prof. Mišić i prof. Kralj, izračunati njegovu površinu. Priroda je prevladavala listopadnim drvećem pa je prof. Strešnjak objasnila učenicima sve o staništu listopadne šume, listu i bilju koje se može uočiti na ovim prostorima.

Neopisivi krajolici ponukali su nas da zapazimo pjesničke slike i pokušamo sročiti koji pejsažni stih. Također su se učenici okušali u strategiji i opazili prednosti i nedostatke područja na kojem su se zatekli, u tome im je pomogla prof. Barun.

 

Terensku nastavu smo zaokružili posjetom Gradskom muzeju Vukovar u kojem smo čuli i vidjeli povijest našega grada.... od nalaza kostiju, keramike, urni, metala pa preko osvajanja Sulejmana I. Veličanstvenog, baroka i grofova Eltz, stigli smo do kraja našeg zanimljivog terenskog istraživanja.

 

                  

Kući smo stigli puni dojmova i novih saznanja.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju