Osnovna škola Siniše Glavaševića

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Slavna Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je označila prekretnicu u obrani identiteta hrvatskog jezika pred srpskom asimilacijom, objavljena je 17. ožujka 1967. godine. Deklaracija je objavljena u zagrebačkim novinama Telegram, a sastavili su je u komisiji Upravnog odbora Matice hrvatske. Tu komisiju činilo je 7 članova: Vlatko Pavletić, Dalibor Brozović, Tomislav Ladan, Miroslav Brandt, Radoslav Katičić, Slavko Mihalić i Slavko Pavešić.Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska,Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Slijedio je i obračun s Udurženjem književnika Srbije. Tako je jezično pitanje gurnuto pod tepih te je privremeno utihnulo zbog strahova od moguće sovjetske intervencije (1968. Sovjeti su ugušili Praško proljeće), ali je uskoro nakon toga oživljeno i poprimilo jasno političku dimenziju (Hrvatsko proljeće).To razdoblje druge polovice 60-ih godina, karakterizira želja za većom decentralizacijom i demokratizacijom jugoslavenske države.