Osnovna škola Siniše Glavaševića

Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je "pravilnije". Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: "Zar postoji i treća riječ?" - pa ću je, eto, i spomenuti.
 

Hiljada je grecizam, a ne srbizam; tisuća pak staroslavenska riječ (tysoca, tysoci - "o" je nazalno, grafem je pobjegao u prijenosu iz Worda na blog) a jezer pak kajkavizirani hungarizam (ezer). I jezer i jezero i jezerača izražavaju isto, tisuću. Fran Krsto Frankopan ima negdje formulaciju o "jezerov i trista" vojnika koje vodi na Turke. Odnosno, 1300 boraca.

Znači, hiljadu rabe i Hrvati, i dio je hrvatskoga standardnog jezika. Ne postoji pravilo po kojem bi se hiljada sustavno trebala zamjenjivati tisućom. Možemo govoriti o težnji za jezičnom čistoćom (pejorativno: o purizmu), ali to nema veze s pravopisom, gramatikom, rječnicima ili književnosti. Tisuća je staroslavenska, pa je srpska koliko i hrvatska. Dakle, i naši susjedi po jezičnoj baštini imaju pravo na nju. Drugi je par opanaka što je nisu kodificirali kao standardnu. Mi jesmo, ali i jednu i drugu inačicu. A možda ćemo i treću, s vremenom. Dok to ne učinimo, "jezer" ostaje kajkavski regionalizam, odnosno hungarizam analogijom prilagođen sličnoj hrvatskoj riječi (tzv. protetsko j kajkavci dodaju kad leksem počinje samoglasnikom pa Ana primjerice u njih postaje Jana).

Od klasičnih rječnika, tisuća se spominje u Vrančićevu (tausend, tisuća), u Mikaljinu (tisuća, hiljada, broj od tisuća, migliaro, millenarius numeru - na tisuća, po tisuća, a mille, milleni - dvi tisuće, duo milla, bis mille, duo milia), u Habdelićevu (tisuče - jezero, mille - tisuče, millio seu decies centena milia), u Vitezovićevu (milliare, tisuć, chilias, tisuć, tisućina, jezero, broj), u Belinu (migliajo, numero di mille, tisuća, hiljada - un migliajo e mezzo, mille quingenti, tisuća i po - un mezzo migliajo, semichilias, po tisuće - due migliaja, duo milia, dvi tisuće - millvolte, milies, tisuću puta, tisućkrat), u Belostenčevu i Jambrešićevu (mille, jezero, tisuće, hiljada), u Voltiđijinu (tisuća, migliajo, tausend) i u Stulićevu (tisuća, s naznakom da je iz glag. brev., mille, millium - tisuća i po, un migliajo e mezzo, mille e quingenti - po tisuće, un mezzo migliajo, quincenti - na tisuće, a migliaja, milleni - tisuć krat, sto tisuća, cento milioni, milies centena milia). A budući da je prepisivao iz hrvatskih rječnika, donosi je dakako i Vuk.

No ostaje pitanje zašto su neki naši leksikografi, koji kako vidimo spominju i noviji grecizam hiljada, pokušavali riječi tisuća pridati značenje "milijun", a riječ hiljada zadržati sa značenjem "tisuću".

Bilo kako bilo, oba su leksema potvrđena u hrvatskoj tradiciji. Pa su stoga oba i naša.

Ivana Skender Oršolić, prof.