Osnovna škola Siniše Glavaševića
| « Prosinac 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Želimo li istaknuti sličnost na raspolaganju su nam izrazi: sličiti, biti sličan te nalikovati, biti nalik.
Glagol ličiti ne možemo upotrebljavati u značenju sličnosti.
Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećanja izgledom na koga ili što.
Kažemo li liči bratu, očekujemo dopunu. Što liči bratu? Liči bratu sobu ili stan...
Glagolom sličiti s dopunom u dativu izričemo sličnost: Ivan sliči bratu. Komu Ivan sliči? Bratu (dopuna u dativu).
Glagol sličiti nikad nema uza se prijedlog na.
Ivan sliči na brata. - Ivan sliči bratu.
Istu dopunu ima i izraz biti sličan. - Ivan je sličan bratu.
Glagol nalikovati iskazuje sličnost, a upotrebljava se s prijedlogom na i dopunom u akuzativu.
Ivan nalikuje bratu. - Ivan nalikuje na brata.
Istu dopunu ima i izraz biti nalik. - Ivan je nalik na brata.
Ivan sliči bratu, Ivan nalikuje na brata, Ivan je sličan bratu ili Ivan je nalik na brata.
Ivana Skender Oršolić, prof.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.jpg)
.png)