preskoči na sadržaj

Osnovna škola Siniše Glavaševića

Login

Kulturna djelatnost

KUTAK ZA OSMAŠE

Upis u srednje škole

Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Tražilica
Anketa
Za što najviše koristite Internet?





Carnet
Sportska rubrika

NAŠ YOUTUBE KANAL

MALI JEZIČNI SAVJETI

Zuji, zveči, zvoni, zvuči. Šumi, grmi, tutnji, huči - To je jezik roda moga!

Stručni skupovi

Hrvatski jezik i povijest
Priloženi dokumenti:
seminarski radovi.ppt

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Jezični savjeti
Autor: Branimira Barun, 29. 3. 2012.

Rečenica je skup riječi kojom prenosimo neku poruku. U svakodnevnome je sporazumijevanju slijed izbora između mogućega i ostvarenoga često nebitan. Naime, razgovorni je stil usmjereniji na poruku nego na oblik ostvaraja.

No, kada sporazumijevanje poprima oblik standardnog književnog jezika, često se javljaju problemsko pitanje: koji je oblik prikladniji?

Ovdje su navedena četiri jezična savjeta, a ostale potražite na:

Jezični savjeti - Zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

http://savjetnik.ihjj.hr/


*Dobar večer!, *Dobro večer!, *Dobro veče! > Dobra večer!

   Ustaljeni pozdrav kojim se sugovornici oslovljavaju u večernjim satima pojavljuje se u trima oblicima: Dobar večer!, Dobro večer! i Dobra večer!. S obzirom na to da se taj pozdrav sastoji od imenice večer koja je ženskoga roda, i pridjev koji stoji uz nju mora biti u ženskome rodu. Stoga je pogrješno: *Dobar večer!, *Dobro večer!, a pravilno: Dobra večer! Premda je u hrvatskome jeziku zabilježen i leksem veče koji je srednjega roda, u standardnome se jeziku ne preporučuje njegova uporaba. Tako je pogrješno i: *Dobro veče!, a pravilno: Dobra večer!.

 

Ja bih, mi bismo, vi biste / ja *bi, mi *bi, vi *bi   

Kondicional I. glagolski je oblik koji se tvori od nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog.
Kondicional I. glagola pjevati glasi: 1. l. jd. ja bih pjevao/pjevala, 2. l jd. ti bi pjevao/pjevala, 3. l. jd. on bi pjevao, ona bi pjevala, ono bi pjevalo, 1. l. mn. mi bismo pjevali/pjevale i, 2. l. mn. vi biste pjevali/pjevale 3. l. mn. oni bi pjevali, one bi pjevale, ona bi pjevala.

Često se umjesto oblika bih u 1. l. jd., bismo u 1. l. mn. i biste  u 2. l. mn. pogrješno upotrebljava oblik *bi, npr: *ja bi pjevao, *mi bi se igrali, *vi bi radili.

 

Europska Unija > Europska unija

Za naseljena mjesta i države vrijedi pravilo da svaku riječ višerječnog imena, osim veznika i prijedloga, treba pisati velikim slovom. Stoga je pravilno pisati Velika Gorica, Sveti Petar u Šumi, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske itd. Budući da Europska unija nije država nego gospodarska i politička organizacija, riječ unija treba pisati malim slovom. Pogrješno je: *Europska Unija, a pravilno: Europska unija.

 

*Delikvent, *depadansa, *intezivan, *kontigent, *korespodencija, *transplatacija > delinkvent, depandansa, intenzivno, kontingent, korespondencija, transplantacija

Često se pri izgovoru ili pisanju riječi stranoga podrijetla zbog nepažnje ili neznanja izostavi koji glas ili koje slovo. U sljedećim se primjerima neopravdano izostavlja slovo ili glas n. Pogrješno je: *delikvent, *depadansa, *intezivan, *kontigent, *korespodencija, *transplatacija, a pravilno je: delinkvent, depandansa, intenzivan, kontingent, korespondencija, transplantacija.

Za navedene riječi postoji dobra hrvatska zamjena. Delinkvent je prekršitelj, depandansa je sporedna zgrada, intenzivan je snažan ili jak, kontingent je udjel, korespondencija je dopisivanje ili slaganje, podudaranje, a transplantacija je presađivanje.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju